<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>AVR &#8211; Lemilica</title>
	<atom:link href="http://lemilica.com/archives/tag/avr/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://lemilica.com</link>
	<description>How-To Community</description>
	<lastBuildDate>Mon, 05 Aug 2013 13:36:27 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.4.3</generator>
	<item>
		<title>Atmel AVR &#8211; početak</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/1318</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/1318#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivica Zdelarec]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 19 May 2013 14:21:39 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[Mikrokontroleri]]></category>
		<category><![CDATA[Osnove]]></category>
		<category><![CDATA[Atmel]]></category>
		<category><![CDATA[Atmel osnove]]></category>
		<category><![CDATA[AVR osnove]]></category>
		<category><![CDATA[osnove]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/atmel-avr-pocetak</guid>

					<description><![CDATA[U ovom članku objasnit ćemo osnovne pojmove vezane uz hardware Atmelovih AVR mikrokontorolera i izraditi jednostavan developement setup koji se može do mile volje nadograđivati koliko god to specifikacije samog mikrokontrolera dozvoljavaju. Najpraktičnijima za razvoj pokazali su se AVR-ovi iz ATmega 48/88/168/328 serije. Ovi mikrokontroleri nude širok spektar opcija, tako da se mogu koristit skoro za svaku namjenu. Raspon napona napajanja i mala potrošnja te više stand-by modova omogućavaju korištenje samo jedne Li-ion ili Li-Po baterije za napajanje. Odlikuje ih i velik broj digitalnih, kao i ‘analognih’ ulaza i izlaza. Po tri različita timera sa raznim opcijama i mogućnost povezivanja USART, SPI i I2C serijskim protokolima. Brojke prije zadnje 8-ice u oznaci serije označavaju količinu programske memorija u kilobajtima dakle, ATmega 168 raspolaže sa 16 kilobajta memorije, a 328 sa 32kb. Iako su svi mikrokontroleri iz ove serije kompatibilni i po registrima i po rasporedu nožica, za razvojnu platformu preporučam baš 168 ili 328, pogotovo ako namjeravate ubaciti neki grafički LCD. Još treba uzeti u obzir da najmlađa sestrica 328 raspolaže i sa dvostruko više EEPROM-a(1kb) i RAM-a(2kb) od 168-ice. Ovi mikrokontroleri se nude u različitim kućištima, od kojih za početak preporučam DIP kućište koje se može direktnu upiknuti u breadboard. TQFP kućište osim svoje male veličine nudi i dva dodatna ADC(‘analogna’) ulaza, što je nekad dovoljno da čovjeka natjera na prelazak na SMD. Neki možda još uvijek prezaju od SMD tehnologije, ali više o tome u nastavku ‘kako sam se prestao brinuti i zavolio SMD’. Nakon što se opskrbite sa nekoliko 328-ica(ne, jedna nije dovoljna), za sam početak dovoljno je nabaviti još samo par sitnica od kojih su glavne breadboard i USB programator. Od breadboardova preporučam izvedbu sa 830 rupa, a od programatora USBasp. Osobno sam se sa AVR-om počeo baviti jer nije bilo potrebno kupovati skupi programator, već je blio dovoljno spojit ga na paralelni port računala sa par žica i otpornika. Iako takav pristup i danas funkcionira, toplo preporučam da pogledate USBasp  Radi se o open source programatoru, tako da ako imate volje, možete skinuti PCB layout, izraditi pločicu i kod prijatelja koji već ima programator ubaciti .hex u USBasp-ov ATmega88. Čisto sumnjam da će se to ikome isplatiti s obzirom da se gotovi programatori prodaju za oko 3 dolara na ebay-u. Zato, naručite odmah dva, jer si ne možete priuštiti čekanje od dva-tri tjedna ako izgubite jedan. Za korištenje ovog programatora u windowsima potrebno je updaetati drivere sa USBasp stranice[http://www.fischl.de/usbasp/]. Dakle u ‘Device manageru’ pronađete USBasp uređaj i kliknete naUpdate driver. Ako i nakon ovog postupka &#8216;Device manager&#8217; prijavljuje problem, potrebno je Windowse &#8216;uvjeriti&#8217; da mogu vjerovati ovim driverima korištenjem jednostavnog programa[http://www.ngohq.com/?page=dseo]. Nakon što pokrenete program, potrebno je odabrati opciju &#8216;Sign a system file&#8217; te kopirati lokaciju drivera (npr: &#8220;C:\&#8230;\usbasp-windriver.2011-05-28\libusb0.sys&#8221;). Nakon toga ne zaboravite kliknuti &#8216;Enable test mode&#8217; u programčiću i resetirati računalo. Mali heads-up, izgleda da u nekim verzijama Windowsa nakon ovog postupka USBasp radi samo na onom USB portu u koji je bio uštekan tijekom postupka !!! Zato, nabaviti male-to-female USB kabl, i to poduži :). [toggle title=&#8221;Postupak za Win8(courtesy of Mr. Dokladal)&#8220;] Da bi zaobišli verifikaciju potpisa drivera na Win8 potrebno je napraviti sljedeće korake: 1) Potrebno je ući u Settings menu koji se nalazi s desne strane ekrana 2) &#8220;Change PC Settigns&#8221; 3) Zatim &#8220;General&#8221; koji se nalazi s desne strane ekrana, te na dnu u &#8220;Advanced startup&#8221; odabrati &#8220;Restart Now&#8221; 4) &#8220;Troubleshoot&#8221; 5) &#8220;Advanced options&#8221; 6) &#8220;Startup Settings&#8221; 7) &#8220;Restart&#8221; 8) &#8220;Disable Driver Signature Enforcement&#8221; odnosno F7 &#160; Zatim napraviti update drivera. Ovaj proces potrebno je ponoviti svaki put kod korištenja USBasp programera. [/toggle] &#160; [notification type=&#8221;warning&#8221;]Mali heads-up, izgleda da u nekim verzijama Windowsa nakon ovog postupka USBasp radi samo na onom USB portu u koji je bio uštekan tijekom postupka !!! Zato, nabaviti male-to-female USB kabl, i to poduži :).[/notification] Nakon instalacije drivera, USBasp je potrebno spojiti sa megicom. Na sljedećoj slici prikazan je raspored pinova 10-pinskog konektora, i pozicije odgovarajućih nožica na Atmegi 328. &#160; Za uštekavanje programatora u bread, potrebno je izraditi jednostavan adapter. Za izradu ovakvog adaptera praktično je koristiti perforirane pločice za prototipe sa linijama. Takvu pločicu je potrebno izrezati tako da u nju stane jedan 2×5 header konektor, i dva komadiča SIL konektora sa pet pinova. Zatim je potrebno prekinuti vezu linija između dva reda 2×5 konektora. To je najlakšte napraviti uz pomoć malene turpijice. Ako koristite SIL letvu standardne dužine, potrebno je pinove utisnuti tako da budu u ravnini sa plastikom na jednoj strani. Time ćete osigurati dobar spoj sa breadboardom, a uostalom i urednije izgleda. Toplo preporućam da koristite konektor 2×5 sa kućištem umjesto golog pin headera. Uštedit ćete si dosta vremena kada nakon par mjeseci neaktivnosti izuvčete bread iz prašine. Na sljedećoj slici prikazan je primjer ožićenja Atmege sa konektorom programatora. Dodana je i ledica koja će nam poslužiti samo za demonstraciju nakon upisivanja testnog programa koji će je natjerati da problinka. Za ‘točenje’ programa u Atmel preporučam zgodan programčić Khazama [http://khazama.com/project/programmer/]. Za probu možemo utočiti program za blinkanje ledice[https://github.com/ArchStanton/AtmelAVR-pocetnica]. U padajućem izborniku AVR: , ili pod File-&#62; AVR-&#62;Mega odaberemo mikrokontroler koji koristimo. Zatim kliknemo File-&#62; Load FLASH file to Buffer, odgovarajuće dugme na  alatnoj traci ili Ctrl+L na tipkovnici, i odaberemo ”Blinky.hex” file. Nakon toga trebamo još kliknuti na Command-&#62; Write FLASH Buffer to Chip ili Ctrl+F da bismo utočili program na Megu. I eto ga. Sada imamo sve što je potrebno za programiranje AVR-a, i u sljedećem nastavku poćinjemo sa konkretnim programiranjem. Za programiranje ćemo koristiti C compiler, tako da se ne trebamo navlačiti sa asemblerskim kôdom, i teorijom mikroračunala. Sljedeći put ćemo objasniti manipuliranje bitovima, i princip rada sa registrima, pa bi bilo zgodno da se opskrbite sa barem 8 LED-ica, i odgovarajućim otpornicima.]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/1318/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>3</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Atmel AVR serija mikrokontrolera &#8211; mozak arduina</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/759</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/759#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivica Zdelarec]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 31 Mar 2013 13:18:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Najave]]></category>
		<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[Atmel]]></category>
		<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[mikrokontroler]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/atmel-avr-serija-mikrokontrolera-mozak-arduina</guid>

					<description><![CDATA[Atmelova AVR serija mikrokntrolera sadržava većinom 8-bitne, i manji broj 32-bitnih izvedbi mikrokontrolera.  Unutar same AVR serije postoji nekoliko podserija, kao naprimjer AVR UC3,  mega AVR i tinyAVR. Unutar svake od tih podserija postoje još podserija naprimjer Atmega 48/88/168/328. Prije nego se oni koji su gledali inception uplaše, poanta je u tome da se unutar podserija povećava kompatibilnost mikrokontrolera. Tako je naprimjer moguće odabrati neki uobičajen mikrokontroler iz serija koja bi odgovarala  vašoj upotrebi i na razvojnoj pločici realizirati sklop te ušminkati kôd. Nakon što prototipna verzija vašeg uređaja ostvari zadane zadatke i pokaže se da radi po zahtjevima, možete sa manjim izmjenama kôda i ožićenja odabrati mikrokontroler koji najbolje odgovara vašoj upotrebi.  Raspon mikrokntrolera je stvarno impresivan, tako postoje izvedbe sa različitim brojem digitalnih ulaza/izlaza, veličinama flash programske memorije i EEPROM-a, te različitim hardverskim funkcijama kao naprimjer izlaze za jednostavno povezivanje preko različitih serijskih protokola, ili mogućnost dobivanja clocka u realnom(ljudskom) vremenu neovisno o procesorskom clocku. Tako možete nakon što odredite prave potrebe naciljati procesor koji ima taman toliko ulaza koliko vam treba, omogućava naprimjer I2C komunikaciju i ima malu potrošnju struje za projekte koji se napajaju iz baterija. Dobra početna točka je izabrati jedan mikrokontoler iz Atmega serije. Oni nude širok spektar mogućnosti i velik broj ulazno/izlaznih pinova, kako digitalnih, tako i &#8220;analognih&#8221;. Nije ni čudo da ih se nalazi u mnogim razvojnim platformama, najistaknutiji primjer čega je popularni Arduino. Arduino je razvojna pločica koju su razvili djelatnici Instituta za interaktivni dizajn u gradiću Ivrea na sjeveru Italije. Pokretačka ideja bila im je razviti platformu i sučelje za programiranje preko kojeg će studenti bez ikakve elektroničke podloge u tijeku jednosemestralnog kolegija izraditi interaktivne elektroničke uređaje . U svome naumu su itekako uspjeli. Ni sami tvorci nisu mogli predvidjeti koliki zamah će uzrokovati njihov proizvod(da su znali, možda bi ga i malo bolje zaštitili ;)). Danas je Arduino zajednica najaktivnija DIY(uradi sam) zajednica u čitavom svijetu. Arduino pločice naširoko su dostupne i to po pristupačnim cijenama. Unutar osnovnog Arduino sučelja dostupna je hrpa library-a koji omogućavaju brzo pristupanje jednostavnim funkcijama, poput mijenjanja stanja digitalnih izlaza, čitanje pozicije potenciometra ili uspostavljanje serijske veze. Uz to, net je pun librarya i gotovih projekata  koje korisnici Arduina redovito uploadaju i ostavljaju slobodu kopiranja i izrade. Ova zajednica je toliko jaka da ćete puno lakše ćete nači informaciju o tome kako nešto upogoniti preko mikrokontrolera ako pretražujete linkove vezane uz Arduino, nego uz goli AVR. Postoje i razne pločice kojima se Arduino nadograđuje jednostavnim uštekavanjem u osnovnu pločicu. Tako možete bez opekotina i udisanja para prilikom lemljenja priključiti grafički lcd, razne senzore ili primjerice SD karticu. Zašto se onda uopće bacakati sa učenjem funkcioniranja AVR-a, gdje je naizgled potrebno prolaziti stotine stranica datasheetova, učiti napamet imena bitova desetak registara i još se hrvati sa lemljenjem vanjskih elektroničkih komponenti i sklopova.  Čak i u sklopu LHC ubrzivača atomskih čestica unutar CERN-a mogu se naći uređaji bazirani na Arduinu.  Ipak, ako malo proanaliziramo Arduino, očito je da to nije toliko velik odmak od golog AVR procesora.  Radi se o procesoru kojem su pinovi izučeni u stripove u koje je jednostavno upikavati žice bez lemljenja. Dodano je i par hardverskih komponenti od kojih je najvažniji USB to serial konverter, ali osim toga cijeli sklop arduina može se kopirati na eksperimentalnoj pločici ubacivanjem AVR-a, par žica za napajanje i programiranje te kristalnog oscilatora. Još jedna razlika je u tome da je u Arduinov AVR upisan bootloader program, koji služi jedino da pojednostavni hardverski dio potreban za programiranje. Dakle, sve što se može napraviti na AVR-u, može se napraviti i u Arduinu. A sada opet pitanje, zašto bi to itko uopće htio. Čak ako i ne spadate u skupinu &#8220;onih koji bi htijeli znati više&#8221;, učenje osnova AVR-a može pomoći kada je potrebno debugirati Arduinov rad ili kad je teško naći library koji radi baš ono što trebate.  Jedan(valjda i jedini) problem sa Ardinom je da je on dizajniran za početnike u elektronici, To znači da kao prvo, nije toliko transparentno što Arduino zapravo radi ispod svojih funkcija.  Ako iz nekog razloga dođe do potrebe da malo zagrebete unutar osnovnih Arduinovih funkcija naći čete naredbe koje manipuliraju pojedinim bitovima registara Arduinova AVR procesora.  Kada naučite osnove o tim registrima, moći ćete uz pomoć datasheetova dostupnih na Atmelovim web stranicama otkriti o čemu se tu točno radi, te eventualno uvesti potrebne preinake, ili shvatiti zašto nešto ne šljaka u vašoj Arduino napravi. Osim toga Arduino je prvotno osmišljen za projekte koji su namjeneni prvenstveno za interakciju sa ljudima, tako neke osnovne funkcije zahtijevaju &#8220;godine&#8221; u procesorskom vremenu da izvrše jednostavne operacije. Korištenjem kôda koji direktno manipulira sa pojedinim bitovima registara mogu se napisati funkcije koji iste operacija mogu izvršiti i do 50 puta brže! To može činiti značajnu razliku ako uzmemo u obzir da funkcija čitanja stanja pina pisana čak i u assemblerskom kôdu zahtijeva kojih 10-ak clockova procesora. Dakle ako bi naprimjer koristili osnove Arduinove library-e za čitanje promjena enkoder, trebali bi paziti da je frekvencija tih promjena kojih 1000 puta manja od frekvencije na kojoj radi procesor(Arduino radi na 16MHz). Arduino zajednica je već izbacila library-a koji riješavaju takve probleme, ali nekad je i za njihovo korištenje potrebno poznavanje AVR-ovih registara, a nekad je čak i jednostavnije sam napisati funkciju, korištenjem znanja o AVR-u. U ovoj seriji članaka bit će dakle opisane osnove rada sa AVR serijom mikrokontrolera, potrebni alati i preporuke za početni setup.  Zatim će se opisati osnovni registri, njihove funkcije i način manipuliranja bitovima. Sve ću nastojati objasniti uz jednostavne primjere kôda, koji će se moći ubacivati u kompleksnije programe. Kroz sve to ćemo vući paralele sa Arduino platformom, pošto je osnovni cilj ovih članaka bolje razumjeti Arduino, a ne zamijeniti ga AVR-om. Nećemo sad s konja na magarca ;).]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/759/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arduino: Analogni ulaz i izlaz</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/166</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/166#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 25 Mar 2013 22:35:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[UNO]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/arduino-analogni-ulaz-i-izlaz</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/166/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arduino detektor stanja promjene (detekcija ruba)</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/160</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/160#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 25 Mar 2013 22:03:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[UNO]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/arduino-detektor-stanja-promjene-detekcija-ruba</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/160/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arduino digitalni pullup &#8220;povuci gore&#8221;</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/123</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/123#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 24 Mar 2013 14:08:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[PULLUP]]></category>
		<category><![CDATA[UNO]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/arduino-digitalni-pullup-povuci-gore</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/123/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arduino uklanjanje smetnji prilikom pritiska mikroprekidača</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/117</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/117#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 24 Mar 2013 14:05:06 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[UNO]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/arduino-uklanjanje-smetnji-prilikom-pritiska-mikroprekidaca</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/117/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arduino mikroprekidač</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/115</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/115#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 24 Mar 2013 14:02:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[UNO]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/arduino-mikroprekidac</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/115/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arduino blinkajuća LED dioda bez korištenja delay() funkcije</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/113</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/113#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 24 Mar 2013 14:01:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[UNO]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/arduino-blinkajuca-led-dioda-bez-koristenja-delay-funkcije</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/113/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arduino pročitaj analogni ulaz i ispiši ga kao napon</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/110</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/110#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 24 Mar 2013 13:59:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[UNO]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/arduino-procitaj-analogni-ulaz-i-ispisi-ga-kao-napon</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/110/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Arduino reguliranje intenziteta svjetline LED diode (PWM)</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/108</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/108#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 24 Mar 2013 13:57:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[prijevod]]></category>
		<category><![CDATA[PWM]]></category>
		<category><![CDATA[UNO]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/arduino-reguliranje-intenziteta-svjetline-led-diode-pwm</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/108/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
