<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Najave &#8211; Lemilica</title>
	<atom:link href="http://lemilica.com/archives/category/najava/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://lemilica.com</link>
	<description>How-To Community</description>
	<lastBuildDate>Fri, 15 Aug 2014 18:31:56 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.4.3</generator>
	<item>
		<title>Hackathon Suptilne tehnologije: bio-elektroničke dimenzije, br. 2, Deringaj</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/2349</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/2349#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[body_pixel]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 15 Aug 2014 18:29:37 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[Elektronika]]></category>
		<category><![CDATA[Fauna]]></category>
		<category><![CDATA[Flora]]></category>
		<category><![CDATA[Flora i fauna]]></category>
		<category><![CDATA[Najave]]></category>
		<category><![CDATA[biohakiranje]]></category>
		<category><![CDATA[deringaj]]></category>
		<category><![CDATA[hackathon]]></category>
		<category><![CDATA[radiona.org]]></category>
		<category><![CDATA[suptilne tehnologije]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/hackathon-suptilne-tehnologije-bio-elektronicke-dimenzije-br-2-deringaj</guid>

					<description><![CDATA[Hackathon Suptilne tehnologije: bio-elektroničke dimenzije, br. 2, Deringaj – općina Gračac 19. – 24. kolovoza, 2014. AIR Radionica DIY zmajevi + elektronika – Suzan Ćosić (Hrvatska) Worshop DIY kites + electronics &#8211; Suzan Ćosić (Croatia) Vrijeme: Četvrtak, 21. kolovoza, 14 – 18h Time: Thursday, 21 August, 14 – 18h BODY Brdska fiskultura &#8211; svako jutro drugi polaznik / polaznica Hackathona / RAD-a shera svoje vježbe zagrijavanja i razgibavanja (Yoga, Qigong, gimnastika, istezanje, borilačke vještine, Pilates, Feldenkrais…) Berg Fusskultur &#8211; every morning any Hackathon / RAD participant shares her or his warming up exercises (Gymnastics, Yoga, Qigong, Stretching, Martial Arts, Pilates, Feldenkrais…) 8-9h, svaki dan 8-9, every day BIO Radionica Bakteria Lab  &#8211; Kristijan Tkalec (Slovenija) Workshop Bakteria Lab &#8211; Kristijan Tkalec (Slovenia) Termin: 20. kolovoza, 11 – 13h Time: 20 August, 11 – 13h Radionica off grid laboratories – Brian Degger (Velika Britanija) Workshop off grid laboratories – Brian Degger (UK) Termin: 19. kolovoza, 19-21h Time: 19 August, 7-9pm Radionica DIY bio-baterije  &#8211; Marina Petrović (Hrvatska) Workshop DIY bio-baterries &#8211; Marina Petrović (Croatia) Termin: 20. kolovoza, 11-13h Time: 20 August, 11-13am Radionica BeautyHack: izrada prirodne kozmetike – paste za zube, peeling za tijelo, dezodorans, krema za tijelo i lip balm &#8211; Marina Petrović (Hrvatska) Workshop BeautyHack: DIY production of natural cosmetics &#8211; toothpaste, body scrub, deodorant, body cream and lip balm &#8211; Marina Petrović (Croatia) Termin: 19. kolovoza, 14 – 16h Time: 19 August, 14 – 16h Radionica DIY mikroskopija – kolektivni workshop Workshop DIY Microscopy – collective workshop Vrijeme: Subota, 23. kolovoza, 11 – 15h Time: Saturday, 23 August, 11 – 15h ELECTRO Radionica Raspberry Pi – Goran Mahovlić (Hrvatska) Workshop Raspberry Pi &#8211; Goran Mahovlić (Croatia) Termin: Subota, 23. kolovoza, 15- 18h Time: Saturday, 23 August. 15 &#8211;  18h Radionica Hakiranje igračaka + Arduino – kolektivni workshop Workshop Hacking Toys + Arduino –  collective workshop Termin: Nedjelja, 24. kolovoza, 11 – 14h Time: Saturday, 24 August, 11 – 14h Radionica Textil{e}tronics &#8211; Deborah Hustić (Hrvatska) Workshop Textil{e}tronics – Deborah Hustic (Croatia) Vrijeme: Četvrtak, 21. kolovoza, 11 – 14h Time: Thursday, 21 August, 11 – 14h MIND Nameless Symposium &#8211; peripatetički simpozij koji se kao neočekivana sila odjednom pojavljuje i isto tako nestaje, te nastavlja u nekoj drugoj formi ili konstelaciji, između radionica, druženja, pauza i razgovora. Sve s ciljem što veće spontanosti i želje za hakiranjem i samog medija simpozija, koji ne mora uvijek biti u formi predavača i publike. Nameless Symposium – peripatetic symposium as unexpected force which suddenly appears and disappears, and continues in another form or constellation between workshops, meetings, breaks and conversation. Un-designed with the goal of greater spontaneity and desire for hacking the medium itself – symposium, which may not always be in the similar old school form of speakers and audience. Sudjeluju / Partaking: Kristijan Tkalec, Brian Degger, Goran Mahovlić, Kruno Jošt, Maja Kohek, Tin Dožić, Danijela Zoroja, Deborah Hustić, Marina Petrović, Suzan Ćopić… + Open branstorming lab za buduće projekte Čakule o ‘Praksama održivog menadžmenta za makere i hakere’ SKY Radionica Noć pod zvijezdama – Deringaj – Ivan Lovrek, Uroš Todorović Mikšaj (Zvjezdarnica Zagreb // Astronomsko astronautičko društvo Zagreb) Workshop A Night Under The Stars &#8211; Deringaj &#8211; Ivan Lovrek, Uroš Todorović Mikšaj (Zagreb Observatory // Astronomical Astronautical Society Zagreb – AAD) Vrijeme: 19., 20. i 21. kolovoza, od 22 h nadalje Time: 19, 20 and 21 August, from 22 till the night Radionica DIY garažna astronomija &#8211; teleskop – kolektivna radionica Workshop DIY garage astronomy – telescopy &#8211; collective workshop Termin: Subota, 23. kolovoza, 11 – 13h Time: Saturday, 23 August, 11 – 13h SOLAR Radionica Solarni kukci – kolektivni workshop Workshop Solar Bugs – collective workshop Termin: Petak, 22. kolovoza, 11 – 14h Time: Friday, 22 August, 11 – 14h Radionica Sunbeam Seeker Bot &#8211; kolektivni workshop Workshop Sunbeam Seeker Bot  &#8211; collective workshop Termin: Petak, 22. kolovoza, 11 – 14h Time: Friday, 22 August, 11 – 14h Radionica Hack.me.Solar! ToyLand! &#8211; Deborah Hustić (Hrvatska) Workshop Hack.me.Solar! ToyLand! &#8211; Deborah Hustic (Croatia) Termin: Petak, 22. kolovoza, 11 – 14h Time: Friday, 22 August, 11 – 14h Projekt DIY solarni punjač &#8211; Kristijan Tkalec (Slovenija) Project DIY Solar Charger – Kristijan Tkalec (Slovenia) Termin: Tokom hackathona Time: During hackathon Projekt DIY Solar Synth &#8211; Deborah Hustić (Hrvatska) Project DIY Solar Synth &#8211; Deborah Hustic (Croatia) Termin: Tokom hackathona Time: During hackathon SOUND Radionica cIRCuIT bENDing – kolektivni workshop Workshop cIRCuIT bENDing – collective workshop Termin: Četvrtak, 21. kolovoza, 14 – 18h Time: Thursday, 21 August, 14 – 18h WATER Radionica DIY brodić + Arduino + senzori &#8211; Goran Mahovlić (Hrvatska) Workshop DIY Boat + Arduino + sensors – Goran Mahovlić (Croatia) Termin: Nedjelja, 23. kolovoza, 14h – 17h Time: Sunday, 23 August, 14 – 17h Water Biohacking – Brian Degger (Velika Britanija) Water Biohacking – Brian Degger (Velika Britanija) Terenski rad: 20. kolovoza, nakon 16 sati – točni termini tijekom Hackathona Field trips: 20 August, after 4pm &#8211;  to be announced during the Hackathon {{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}{{{{{{{{{{{{{{}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} Koncept programa i organizacija: Deborah Hustić Programski suradnici: Goran Mahovlić, Marina Petrović Izvršna organizacija: Tomislava Borić Dizajn: Ana Labudović Organizator: Radiona.org (Zagreb) Su-organizatori: UKE (Varaždin) / Istok (Osijek) Realizirano kroz mrežu Clubture u sklopu programa “Clubture-HR 2014.” Financijski podržali Zaklada Kultura Nova, Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/2349/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Upravljanje sa 32 LED diode, preko jednog čipa i samo tri pina arduina</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/1966</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/1966#comments</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 06 Jul 2013 20:09:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Najave]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/upravljanje-sa-32-led-diode-preko-jednog-cipa-i-samo-tri-pina-arduina</guid>

					<description><![CDATA[Uskoro, samo da presložim gotov library&#8230;]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/1966/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>1</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Hex Inverter Tester Verzija 1.0 by Lemilica</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/1938</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/1938#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 14 Jun 2013 23:25:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Najave]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/hex-inverter-tester-verzija-1-0-by-lemilica</guid>

					<description><![CDATA[Danas se ukazala potreba za testiranjem jednog 74HC14 hex invertera i schmitt trigera na jednoj elektronici. Izvadio sam dva komada sa elektronike ali niti jedan nije radio, pa sam posumnjao u spajanje. Na kraju nije bilo do spajanja nego su jednostavno bili neispravni, ali da bi se ubuduće poštedio takvih nevolja odlučio sam napraviti jednostavno test pločicu sa 6 mikroprekidača i 6 dioda&#8230; &#160; &#160; Shemu podijelim sa vama čim napravim pločicu i testiram je&#8230; Nastavak&#8230;&#8230; Pločica napravljena, komponente zalemljene. Naravno niti ovaj puta nije prošlo bez glupe greške&#8230; Kada sam napravio pločicu prvo što je bilo problematično da je jedan vod koji vodi od 5V bio spojen na GND, to sam primjetio odmah na instrumentu prije uključenja pa sam riješio. Drugi problem je bio tipični kineski. Imao sam još 3 plave diode, pa rekoh da ih iskoristim stavio sam ih na desnu stranu pločice i po zastavici na diodi odredio sam da je veća minus jer mi je tako na žutim diodama koje sam stavio na lijevu stranu pločice. Naravno cijela desna strana nije radila, a lijeva je radila. Izvadio sam plave diode i stavio žute i nakon toga je sve proradilo. Poslije sam mjerio plave diode i one su ok, samo im je zastavica na plusu. Uglavnom čekam nove hex invertere da ih mogu testirati, ove sve koje imam su potvrđeno neispravni. Snimiti ću filmić sa testiranjem jednog ispravnog i jednog neispravnog hex invertera da se vidi razlika i nakon toga objaviti shemu i pločicu ako će nekome zatrebati. Pošto je 74HC14 i schmitt trigger bilo bi dobro napraviti na ulaznim pinovima neki konektor pa da se na ulaz može spojiti arduino i sa njime testirati kompletan rad, ali t ćemo ostaviti za verziju 2.0 &#8230;]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/1938/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Blender green screen</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/1756</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/1756#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 31 May 2013 17:40:56 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Najave]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/blender-green-screen</guid>

					<description><![CDATA[Prije neki dan sam instalirao blender i vidim da su jako puno toga dodali od kada sam ga zadnji puta upalio. Pogledao sam na youtube što se sve može sa njime, a pošto mi je računalo dosta slabo našao sam da green screen radi dovoljno brzo da mogo napraviti neki tutorial… Uglavnom u sljedećem postu objasniti ću vam kako ubaciti mačku da se kotrlja po vašem radnom stolu :) Ovo će nam biti postavke za taj video [image url=&#8221;wp-content/uploads/2013/05/blender_green_screen1.jpg&#8221; width=&#8221;640&#8243; hight=&#8221;480&#8243; align=&#8221;aligncenter&#8221; stretching=&#8221;fill&#8221;] a ovo rezultat]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/1756/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Rastavljenje sušilice gela za nokte, priprema za upgrade</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/1423</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/1423#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 25 Apr 2013 08:00:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Najave]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/rastavljenje-susilice-gela-za-nokte-priprema-za-upgrade</guid>

					<description><![CDATA[Da vidimo što to ima nutra i kako bi to mogli unaprijediti&#8230; Par šarafa I evo nam pločice Znaći unutra je jedan relej i NE555 :) Za početak ćemo vjerojatno promjeniti jedan od dva otpornika koji određuju vrijeme upaljenosti releja&#8230; Mogli bi umjesto otpornika ugraditi potenciometar pa da možemo mijenjati vrijeme. Ili u cijelu priču uključiti mikrokontroler pa direktno upravljati relejem&#8230; Dodati lcd ili samo par dioda koje će ovisno o odabranom vremenu svijetliti recimo jedna upaljena dioda znači da je uređaj namješten da radi 1 minutu, 2 diode 2 minute, a preostalo vrijeme rada se može isto prikazati tim diodama&#8230;]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/1423/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Hackanje kineskog vozila</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/1363</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/1363#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Goran Mahovlić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 23 Apr 2013 08:00:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Najave]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/hackanje-kineskog-vozila</guid>

					<description><![CDATA[Za sada sam ga samo otvorio da bacim oko na elektroniku&#8230; Prvom prilikom ćemo ga malo prepraviti. :) [related_posts]]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/1363/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Atmel AVR serija mikrokontrolera &#8211; mozak arduina</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/759</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/759#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivica Zdelarec]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 31 Mar 2013 13:18:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Najave]]></category>
		<category><![CDATA[Arduino]]></category>
		<category><![CDATA[Atmel]]></category>
		<category><![CDATA[AVR]]></category>
		<category><![CDATA[mikrokontroler]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/atmel-avr-serija-mikrokontrolera-mozak-arduina</guid>

					<description><![CDATA[Atmelova AVR serija mikrokntrolera sadržava većinom 8-bitne, i manji broj 32-bitnih izvedbi mikrokontrolera.  Unutar same AVR serije postoji nekoliko podserija, kao naprimjer AVR UC3,  mega AVR i tinyAVR. Unutar svake od tih podserija postoje još podserija naprimjer Atmega 48/88/168/328. Prije nego se oni koji su gledali inception uplaše, poanta je u tome da se unutar podserija povećava kompatibilnost mikrokontrolera. Tako je naprimjer moguće odabrati neki uobičajen mikrokontroler iz serija koja bi odgovarala  vašoj upotrebi i na razvojnoj pločici realizirati sklop te ušminkati kôd. Nakon što prototipna verzija vašeg uređaja ostvari zadane zadatke i pokaže se da radi po zahtjevima, možete sa manjim izmjenama kôda i ožićenja odabrati mikrokontroler koji najbolje odgovara vašoj upotrebi.  Raspon mikrokntrolera je stvarno impresivan, tako postoje izvedbe sa različitim brojem digitalnih ulaza/izlaza, veličinama flash programske memorije i EEPROM-a, te različitim hardverskim funkcijama kao naprimjer izlaze za jednostavno povezivanje preko različitih serijskih protokola, ili mogućnost dobivanja clocka u realnom(ljudskom) vremenu neovisno o procesorskom clocku. Tako možete nakon što odredite prave potrebe naciljati procesor koji ima taman toliko ulaza koliko vam treba, omogućava naprimjer I2C komunikaciju i ima malu potrošnju struje za projekte koji se napajaju iz baterija. Dobra početna točka je izabrati jedan mikrokontoler iz Atmega serije. Oni nude širok spektar mogućnosti i velik broj ulazno/izlaznih pinova, kako digitalnih, tako i &#8220;analognih&#8221;. Nije ni čudo da ih se nalazi u mnogim razvojnim platformama, najistaknutiji primjer čega je popularni Arduino. Arduino je razvojna pločica koju su razvili djelatnici Instituta za interaktivni dizajn u gradiću Ivrea na sjeveru Italije. Pokretačka ideja bila im je razviti platformu i sučelje za programiranje preko kojeg će studenti bez ikakve elektroničke podloge u tijeku jednosemestralnog kolegija izraditi interaktivne elektroničke uređaje . U svome naumu su itekako uspjeli. Ni sami tvorci nisu mogli predvidjeti koliki zamah će uzrokovati njihov proizvod(da su znali, možda bi ga i malo bolje zaštitili ;)). Danas je Arduino zajednica najaktivnija DIY(uradi sam) zajednica u čitavom svijetu. Arduino pločice naširoko su dostupne i to po pristupačnim cijenama. Unutar osnovnog Arduino sučelja dostupna je hrpa library-a koji omogućavaju brzo pristupanje jednostavnim funkcijama, poput mijenjanja stanja digitalnih izlaza, čitanje pozicije potenciometra ili uspostavljanje serijske veze. Uz to, net je pun librarya i gotovih projekata  koje korisnici Arduina redovito uploadaju i ostavljaju slobodu kopiranja i izrade. Ova zajednica je toliko jaka da ćete puno lakše ćete nači informaciju o tome kako nešto upogoniti preko mikrokontrolera ako pretražujete linkove vezane uz Arduino, nego uz goli AVR. Postoje i razne pločice kojima se Arduino nadograđuje jednostavnim uštekavanjem u osnovnu pločicu. Tako možete bez opekotina i udisanja para prilikom lemljenja priključiti grafički lcd, razne senzore ili primjerice SD karticu. Zašto se onda uopće bacakati sa učenjem funkcioniranja AVR-a, gdje je naizgled potrebno prolaziti stotine stranica datasheetova, učiti napamet imena bitova desetak registara i još se hrvati sa lemljenjem vanjskih elektroničkih komponenti i sklopova.  Čak i u sklopu LHC ubrzivača atomskih čestica unutar CERN-a mogu se naći uređaji bazirani na Arduinu.  Ipak, ako malo proanaliziramo Arduino, očito je da to nije toliko velik odmak od golog AVR procesora.  Radi se o procesoru kojem su pinovi izučeni u stripove u koje je jednostavno upikavati žice bez lemljenja. Dodano je i par hardverskih komponenti od kojih je najvažniji USB to serial konverter, ali osim toga cijeli sklop arduina može se kopirati na eksperimentalnoj pločici ubacivanjem AVR-a, par žica za napajanje i programiranje te kristalnog oscilatora. Još jedna razlika je u tome da je u Arduinov AVR upisan bootloader program, koji služi jedino da pojednostavni hardverski dio potreban za programiranje. Dakle, sve što se može napraviti na AVR-u, može se napraviti i u Arduinu. A sada opet pitanje, zašto bi to itko uopće htio. Čak ako i ne spadate u skupinu &#8220;onih koji bi htijeli znati više&#8221;, učenje osnova AVR-a može pomoći kada je potrebno debugirati Arduinov rad ili kad je teško naći library koji radi baš ono što trebate.  Jedan(valjda i jedini) problem sa Ardinom je da je on dizajniran za početnike u elektronici, To znači da kao prvo, nije toliko transparentno što Arduino zapravo radi ispod svojih funkcija.  Ako iz nekog razloga dođe do potrebe da malo zagrebete unutar osnovnih Arduinovih funkcija naći čete naredbe koje manipuliraju pojedinim bitovima registara Arduinova AVR procesora.  Kada naučite osnove o tim registrima, moći ćete uz pomoć datasheetova dostupnih na Atmelovim web stranicama otkriti o čemu se tu točno radi, te eventualno uvesti potrebne preinake, ili shvatiti zašto nešto ne šljaka u vašoj Arduino napravi. Osim toga Arduino je prvotno osmišljen za projekte koji su namjeneni prvenstveno za interakciju sa ljudima, tako neke osnovne funkcije zahtijevaju &#8220;godine&#8221; u procesorskom vremenu da izvrše jednostavne operacije. Korištenjem kôda koji direktno manipulira sa pojedinim bitovima registara mogu se napisati funkcije koji iste operacija mogu izvršiti i do 50 puta brže! To može činiti značajnu razliku ako uzmemo u obzir da funkcija čitanja stanja pina pisana čak i u assemblerskom kôdu zahtijeva kojih 10-ak clockova procesora. Dakle ako bi naprimjer koristili osnove Arduinove library-e za čitanje promjena enkoder, trebali bi paziti da je frekvencija tih promjena kojih 1000 puta manja od frekvencije na kojoj radi procesor(Arduino radi na 16MHz). Arduino zajednica je već izbacila library-a koji riješavaju takve probleme, ali nekad je i za njihovo korištenje potrebno poznavanje AVR-ovih registara, a nekad je čak i jednostavnije sam napisati funkciju, korištenjem znanja o AVR-u. U ovoj seriji članaka bit će dakle opisane osnove rada sa AVR serijom mikrokontrolera, potrebni alati i preporuke za početni setup.  Zatim će se opisati osnovni registri, njihove funkcije i način manipuliranja bitovima. Sve ću nastojati objasniti uz jednostavne primjere kôda, koji će se moći ubacivati u kompleksnije programe. Kroz sve to ćemo vući paralele sa Arduino platformom, pošto je osnovni cilj ovih članaka bolje razumjeti Arduino, a ne zamijeniti ga AVR-om. Nećemo sad s konja na magarca ;).]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/759/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Solidworks modeliranje</title>
		<link>http://lemilica.com/archives/754</link>
					<comments>http://lemilica.com/archives/754#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivica Zdelarec]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 31 Mar 2013 11:20:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Najave]]></category>
		<category><![CDATA[3D]]></category>
		<category><![CDATA[CAD]]></category>
		<category><![CDATA[solidworks]]></category>
		<guid isPermaLink="false">http://lemilica.com/solidworks-modeliranje</guid>

					<description><![CDATA[Solidworks je moćan CAD/CAM programski paket koji podjednako koriste velike kompanije, male manufakture pa ćak i hobisti. U odnosu na slične programske pakete odlikuje ga jednostvanost korištenja, kvalitetan help i hrpa korisnih tutoriala. Kad se to sve ukombinira sa doborm komunikacijom programa sa korisnikom i prilično intuitivnim sučeljem, Solidworks se nameće kao rješenje sa najpovoljnijom krivuljom učenja od svih CAD paketa. U sljedećem nizu članka, bavit ćemo se osnovnim pojmovima i funkcijama solidworksa. U sklopu toga unutar jednostavnih primjera modelirat će se jednostavni objekti i sklopovi.  Osim toga, određeni članci bit će potpuno posvećeni određenim funkcionalnostima Solidworks-a, naprimjer Sheet metal ili Weldments. Neki članci bavit će se specifičnim problemima, primjerice animiranje fleksibilnih elemenata ili lančanih prijenosnika, uz sve to možete očekivati i par  brzih Tips &#38; tricks članaka sa par korisnih savjeta.]]></description>
		
					<wfw:commentRss>http://lemilica.com/archives/754/feed</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
